Slovenska vinska scena u fokusu: veliki članak u Decanter Bookazinu

Piše: Tekst: Sanja Muzaferija, osnivačica i predsjednica udruge Women on Wine Hrvatska; utemeljiteljica i direktorica prvog u regiji međunarodnog Festivala ružučastih vina PINK DAY Zagreb

Hrvatska je tradicionalno vinogradarska i vinarska zemlja i vrlo se opravdano diči, kako tradicijom tako i novijim, suvremenim, poslijeratnim vinskim uspjesima na međunarodnom planu. No susjedna, premda mala, sa svojih  svega 20.273 četvornih kilometara upola manja od Hrvatske a nešto veća od Walesa, Slovenija  je po koncentraciji vinograda po stanovniku najjača u Europi. Spominju se brojke od 28 tisuća sve do 40 tisuća, ako se uključe i mali, hobi-vinari a upravo je tradicija obiteljskog vinarstva izrazito jaka.

Slovenija je možda po veličini mala, ali danas s pravom stječe reputaciju jedne od najuzbudljivijih europskih vinskih destinacija. U raznolikosti njenog terroira i snažnoj vinarskoj tradiciji rađaju je se i sve zanimljiviji rosé: svježi, elegantni i puni karaktera, koji izlaze iz okvira sezonalnosti i pozicioniraju se kao ozbiljna vina s jasnim stilskim potpisom, sposobna ravnopravno konkurirati na međunarodnoj vinskoj sceni – kaže Predsednik sommelierskog saveza Slovenije i Najbolji sommelier Slovenije 2022 – 2025, Valentin Bufolin.

Vinogradi su u Sloveniji zasađeni na 17 tisuća hektara (premda podaci, ovisno o izvorima variraju od 15- 20 tisuća), a vinogradarska tradicija seže više od dvije tisuće godina unatrag a danas se ističe kombinacijom autohtonih sorti, modernog pristupa vinifikaciji i snažnog identiteta terroira.

Uistinu, u posljednjih desetak, pa i dvadesetak godina vinarstvo se ovdje značajno razvilo, pa je shodno tome i sve više međunarodnih priznanja a pažnja svjetske vinske javnosti se okreće u njihovom smjeru. Tako je  stekla adimak „mala zemlja velikih vina“, a veliki dio vinarija čine male obiteljske vinarije koje značajno ulažu u kvalitetu i održivu proizvodnju pa postaju poznate i izvan granica.

U brojkama: 3 glavne vinogradarske regije, 9-10 vinogradarskih okruga i godišnja proizvodnja od 800- 900 tisuća hektolitara vina. Ne treba smetnuti s uma da slovenske vinogradarske regije dijele pojas idealnih lokacija s područjima poput slavne francuske regije Burgundije, a kombinacija utjecaja klime i tla omogućuje raznolikost vinske ponude pa tako uzgajaju čak 52 sorti grožđa.

Tri glavne vinogradarske regije su: Podravje,  Posavje  i Primorska, od kojih zbog razlika u površini uzgoja, klimi, tlu i metodama podruma, svaka ima svoj izbor sorti i odgovarajuću stilistiku.  Autentičnost i raznolikost čine slovenska vina posebnima i zanimljivim pa je i to jedan od razloga zbog kojeg više turista dolazi u Sloveniju: da osjete vinograde kušaju lokalna vina i upoznaju bogatu vinsku kulturu zemlje.

Posebno su cijenjena bijela vina rebula, malvazija i laški rizling/welschriesling  zbog svježine i izražene arome a u posljednje vrijeme roséi i narančasta/orange/jantarna vina koja se rade tradicionalnom metodom maceracije, osobito u Goriškim Brdima.

REGIJA PODRAVJE – elegantni sjever

Vinogradarska regija Podravje poznata po nježnim, suhim, aromatičnim bijelim vinima ime je dobila po rijeci Dravi. U toj regiji naići ćete na izvrsna suha bijela vina, najstarije loze na svijetu, terasaste vinograde u selu Jeruzalem i još mnogo toga…

Klima je kontinentalna s alpskim utjecajem, tlo je lapor(marl), glina, pijesak, a vinogradi strmi s odličnom ekspozicijom. Podijeljena je na tri vinogradarska okruga: Štajersku Sloveniju, koja je najveći vinogradarski okrug u zemlji, Prekmurje i Haloze.

Štajerska je poput Sancerrea, Novog Zelanda i Južne Afrika – jedna od najboljih regija u svijetu za sortu Sauvignon – rekla je danas nažalost preminula Angela Muir, MW – koju sam osobno upoznala.

Premda ovdje ima dosta rieslinga (i laškog/welschriesling i rajnskog), sivog pinota, kao i chardonnaya i traminca – regionalni specijalitet je furmint/šipon, s kojim vinari postepeno otvaraju vrata inozemnim tržištima. A ovdje se proizvode i neka od najboljih slatkih vina na svijetu, što potvrđuju i dva međunarodna trofeja Decantera (“Best of the Show”) za slatka vina.

Štajersku Sloveniju zovu zemljom „vijugavih i valovitih brežuljaka“ i strmih padina između Alpa i Panonske ravnice a nalazi se na sjeveroistoku, uz granicu s Austrijom. Glavni centri su Maribor, Ptuj i Ormož i to je najpoznatija i najdinamičnija podregija unutar Podravja. Nerijetko se smatra i najkvalitetnijom, barem za bijela vina.

Tlo je raznoliko (lapor-pjeskovito-glinasto), stil je svjež, vibrantan, nižih alkohola, citrusne aromatike. Vina su precizna i aromatična. Važne vinarije su Ptujska klet, jedan od najstarijih podruma u zemlji, zatim Pullus, Jeruzalem Ormož-Puklavec Family Wines, Dveri-Pax, Gross.

Kad se općenito govori o Sloveniji i slikama koje uz nju prve padaju na um, onda su to svakako snježni vrhovi poput Kranjske gore, Planice, Vogla, kao i jezera (Bledsko i Bohinjsko jezero) zatim Ljubljana kao glavni grad, a uz more Piran i Portorož. Od specijalnih zanimljivosti, uz čovječju ribicu u Postojnskoj spilji, slavni su upravo – vijugavi terasasti vinogradi oko Jeruzalema.

No, ima tu još „skrivenih“ blaga jer se upravo u Ptuju, čuva najstarija boca slovenskog vina – Zlatna loza iz 1917. Vjerovali ili ne, ali upravo ovdje,  tridesetak kilometara uzvodno uz Dravu, u Mariboru, je „stara trta“, najstarija loza na svijetu a u Gornjoj Radgoni se može osvjedočiti o više od 150 godina dugoj tradiciji proizvodnje pjenušavih vina prema klasičnoj metodi.

Možda zbunjujuće (ali što je ovo prema Burgundiji i njihovim vinskim „začkoljicama“), na samom sjeveroistoku Slovenije, uz granicu s Mađarskom – a unutar Podravja-  smjestilo se Prekmurje. Na lijevoj obali rijeke Mure, Prekmurje je među Slovencima poznato po rodama, termalnim izvorima, najvećoj i najdužoj ravnici u Sloveniji, a naravno i po rijeci Muri, po kojoj je i dobio ime. Pa ipak, kakva bi Slovenija bila ako ne brdovita, pa su tu brdovite Lendavske gorice i Goričko, gdje se vinova loza vrlo dobro snalazi.

Prekmurje se nalazi na samom rubu tople Panonske ravnice, pa vina ovdje mogu biti bogata i snažna. Stilski su  mekše strukture i zrelija, srednjeg tijela, s manje svježine; gastronomska i pitka. Tržište je više lokalno negoli međunarodno.

Južno od grada Ptuj su Haloze, uz samu granicu s Hrvatskom. Ovdje je krajolik brdovit i strm a dugo je bio vinogradarski i vinarski siromašan. No i to se mijenja.  Želite li otkriti nešto sasvim novo, uputite se upravo ovamo. Što se gastronomije riče, ovdje valja kušati jela s bučinim uljem iznimne kakvoće, prekmursku gibanicu ali i fine paprikaše.

Tlo je miješano: uz Muru pjeskovito  i šljunčano, a ilovasto i glinasto na brežuljcima. Bijele sorte su dominantne (laški rizling, šipon/furmint, rajnski rizling, chardonnay i sauvignon) ali ima i crnog pinota a sve veći hit je blaufränkisch je (modra frankinja) koja upravo ovdje pokazuje svoje najbolje rezultate.

Zaključno bi se moglo reći da je Prekmurje još uvijek pomalo u sjeni blistavijih i vinski zanimljivijih područja (regija i pod-regija, tj.okruga) ali da ono još nije reklo svoju posljednju riječ. Pojavljuju se ambiciozniji vinari a zasada od vinarija treba obići Marof i Goričko, Passero i male lokalne proizvođače Lendava i okolica.

REGIJA POSAVJE – tradicija i autentičnost

Najmanja i specifična specifična slovenska vinogradarska regija, Posavje, nazvana po rijeci Savi, nalazi se u jugoistočnom dijelu zemlje a glavna središta su Novo Mesto, Krško i Brežice. Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama a rijeka Sava svakako utječe na klimu i vlagu. Tla su lapor (marl), vapnenac, pijesak i šljunak.

Premda mala, i ova je regija podijeljena na tri vinogradarska okruga: Dolenjska, Bizeljsko – Sremič i Bela krajina. Brdoviti vinogradarski okrug proteže se na svega 1.460 hektara a ima čak 7.500 proizvođača vina, što je tri puta više nego što ih ima Australija! Velika većina su amaterski uzgajivači, vinari – garažisti, koji nemaju ozbiljne vinarije nego proizvode vino za svoje obitelji i prijatelje.

No, ako ste željni laganih vina, odličnih pjenušaca, gastronomskih vina, sve boljih rosé vina i nekonvencionalnih slatkih vina (s ostatkom šećera), na pravom ste mjestu.

Dolenjska vinogarde ima na na oko 2000 hektara a domovina je cvič(e)ka – jedinstvenog blenda crnih i bijelih sorti, vrlo laganog, sa svega 8-10 % alkohola – koji je dugo godina bio podcijenjen, da bi danas doživljavao pravu renesansu. Stručnjaci ga zovu čistačem nepca i uzdižu mu nivo i reputaciju.

Tu su i laški rizling, sauvignon, kraljevina i crne sorte modra frankinja /blaufränkisch.

Riječima Aleksandre Aleksandrove Oberstar, stručnjakinje za Dolenjsku, s WSET diplomom : – Dolenjska vinogradarska praksa danas spretno isprepliće tradiciju, autohtone sorte, obiteljske vinarije, samoodrživost, harmoniju s prirodom. Brežuljci (nadmorska visina oko 400 m) sa strmim padinama i doline ispresijecane potocima, tlo od vapnenca, lapora i  pješčenjaka, te dovoljno padavina su idealan okoliš za sađenje autohtonih sorti.  Najviše zastupljena sorta, žametna črnina, se diči i najstarijom lozom na svijetu, posađenom u Mariboru. Slijede laški rizling, modra frankinja i kraljevina.  Pjenušci su paradni konj Dolenjske, no mirna vina ne zaostaju. Među najpoznatijim predstavnicima su Domaine Slapšak, Colnar, Albiana, Frelih, Huba, Kerin. Znanje mladih vinara obrazovanih u Francuskoj,  oplemenjuje vinski izričaj.

Bizeljsko-Sremič je najpoznatije po svježim bojelim vinima i tradicionalnim podrumima ukopanim u zemlju (repnice). Toplija zona, Bela krajina, domovina je elegantnijih crvenih i bijelih vina.

U Posavju valja podsjetiti gostilne Repovž, Kovač i  Kunst, a nezaobilazna je Ošterija Debeluh – koja je doista slavna. Premda Posavje nije glamurozno, vrlo je autentično i savršeno za istraživanje.

REGIJA PRIMORSKA  – mediteranski temaperament

Primorska je topla vinogradarska regija Slovenije, a vina su joj možda čak i najpoznatija. Popularnost im je porasla devedesetih godina nakon raspada bivše države Jugoslavije i od tada samo raste.

Unutar Primorske četri su okruga/podregije: Goriška Brda, Vipavska dolina, Kras i Slovenska Istra. Okrug Brda na pola je puta između Alpa i Mediterana i nazivaju ga slovenskom Toskanom a skriva elegantna bijela vina i sve ozbiljnija crna, fantastičnih vinarija kao što su Klet Brda, MOVIA, Edi Simčić, Marjan Simčič, Kabaj Morel – kao i Klinec, Bjana sa svojim fantastičnim pjenušcima, Medot, Bužinel, Ščurek, Štekar.

Vinska akademkinja s WSET diplomom Mira Šemić, izvrsna poznavateljica slovenske vinske situacije kaže: –  Slovenija je sa svojim visoko kvalitetnim vinima oduvijek bila odlična vinska zemlja a trenutno je izbor vina više nego izvrstan. Ranije su kvalitetom dominirala Goriška brda i Vipavska dolina, no u posljednjem desetljeću se na području Štajerske i Dolenjske dogodila eksplozija kvalitetnih vina od regionalnih sorti. To su lijepa vina, bogata, ugodne  svježine, punog tijela i aromatična – a može se u njima uživati u svakoj prilici.
No, ni danas ne treba pri vinskom posjetu Sloveniji zaboraviti Brda. Popnete li se na vidikovac u Gonjačama po lijepom vremenu, doživjet ćete jedan od najljepših vinskih pogleda na svijetu. Brda kao na dlanu, sjaj Tršćanskog zaljeva na jugu, snježni alpski vrhovi na sjeverozapadu. Vina su ovdje snažna, živahna i dugotrajna. Iako su vinari Brda stekli reputaciju izvrsnim bijelim vinima na bazi međunarodnih sorti poput Chardonnaya te crvenim sortama na bazi Merlota i Cabernet Sauvignona, u posljednje vrijeme sve se više naglašava Njezino Veličanstvo – rebula (ribolla gialla), a vinari se natječu tko će izvući najviše iz ove, na prvi pogled, skromne sorte. Premda razmjerno toplo, ovo područje proizvodi uistinu sjajne pjenušce.

Vipavska dolina se proteže između hladne Trnovske šume na sjeveru i Krasa na jugu. Stoljećima je poznata po voću, posebno breskvama, marelicama i trešnjama, ali i vinu. Dolina je otvorena prema Sredozemnom moru na zapadu, a topli utjecaj Mediterana, koji se očituje u obliku maslina, lovora i kakija, proteže se duboko u dolinu. Tako se ovdje, kažu, Mediteran osjeća usprkos tome što ga se ne vidi a riječ je o trenutno jednoj od najdinamičnijih pod-regija Slovenije, koju neki na simpatičan način nazivaju šarmantnom i – „kaotičnom“.

Uz ovdje najrašireniji merlot i sauvignon, hrabriji vinari se okreću starim, stoljećima prisutnim sortama kao što su upravo rebula, istarska malvazija, pinela, i laški riesling/welschriesling. Autohtone sorte su zelen i pinel, a vinarije u kojima ćete kušati predivna bijela vina su Tilia Estate i Batič. Vrijedi obići i Vina Ušaj (prirodna vina), Štrancar, Kmetiju Črnigoj, Vina Sveti Martin, Mansus, Ferjančić, Burja Estate, Žorž… No, teško da ćete pogriješiti, svugdje su vrlo „friendly“…Ne propustite ni ručak „Pri Lojzetu“.

Kras  se smjestio između Jadranskog mora i najistočnijeg dijela Alpa, s miješanom kontinentalnom i submediteranskom klimom uz alpske utjecaje, hladne i suhe vjetrove, (bure), koji pušu s kopna te visoku visoku razinu oborina za vinogradarsku regiju. Ipak, zahvaljujući  kombinaciji ritma oborina i propusnog tla, u konačnici to za vinogradarstvo nije problematično.

Kad je, supruga cara Augusta, Julia Augusta (Livia Drusilla)u za to vrijeme u dobrom zdravlju doživjela visoku dob od 87 godina, o tome je svjedočio pisao rimski pisac, prirododslovac i vojskovođa, Plinije Stariji, (Gaius Plinius Secundus, 23.-27.n.e.). I –  pripisao to – upravo konzumaciji vina s najmanjeg vinskog okruga u Primorskoj, Krasa. Ovo nije moguće provjeriti, ali lijepo je vjerovati.

A kako je Plinije bio enciklopedijskoga znanja, nije nimalo nemoguće. Površina  ovdašnjih vinograda iznosi oko 578 hektara, na vapnenačkoj visoravni između 200 i 400 metara nadmorske visine. Tlo je crveno (terra rossa), bogato željeznim oksidima. Od vinskih sorti, najvažniji je teran od crvene sorte refošk/refosco, na kojeg otpadaju čak tri četvrtine svih vinograda. Duboke rubin boje s ljubičastim nijansama, umjerenim ili nižim razinama alkohola i visokom kiselošću, spada u pitka vina a karakteriziraju ga  mirisi crvenih bobica. Među bijelim varijantama ističu se istarska malvazija i autohtona vitovska grganja.

Slovenska Istra ima blagu mediteransku klimu jer se nalazi na samom Jadranskom moru, između Italije i Hrvatske i najsunčanija je i najtoplija  slovenska vinogradarska pod-regija. Vinogradi se protežu od 250 metara nadmorske visine a spuštaju sve do obale. Između 900 i 1000 mm oborina pada duž obale, a do 1.300 mm u unutrašnjosti. Tlo je zaslužno za kompleksnost njihovih vina a riječ je o slojevitoj mješavini lapora(marl, fliš), pješčenjaka i gline. Takvo tlo daruje vinima mineralnost i eleganciju, kompleksnost i strukturu a najčešće su sorte malvazja istarska i refošk /na više od 45 % zasađenih vinograda/.  Zrela a ne teška vina prednost su ovoga kraja. Refosco daje vino duboke ljubičaste boje, srednje i punog tijela, visoke kiselosti i karakterističnih aroma crvenog i crnog voća te začinjenih nota. Međunarodne sorte cabernet suavignon i merlot, a u novije vrijeme i syrah također ovdje dobro uspijevaju.

Među bijelim sortama, najvažnija sorta je istarska malvazija, koja se sadi na više od 30 posto vinograda. Aromatična sorta, s nižom ili umjerenom kiselošću i karakterističnim aromama akacije i žutog voća, idealan je par morskim plodovima tijekom ljetnih mjeseci. Neki uzgajivači malvazije odležavaju ju u drvu ili proizvode narančasto vino s dužom maceracijom. Tu su još i chardonnay, sivi pinot i žuti muškat.

I na kraju, što reći o Sloveniji u cjelini? – Zahvaljujući izraženom terroir identitetu, raznolikosti regija i snažnom fokusu na kvaliteti, Slovenija se danas profilira kao jedna od najzanimljivijih vinskih zemalja. Posebno je vidljiv napredak u kategoriji rosé vina s jasno izraženim identitetom i stilom koji bez problema privlači pažnju i izvan regije koja posljednjih godina dobivaju na kompleksnosti, preciznosti i gastronomskoj vrijednosti – tvrdi Valentin Bufolin.

A moj zaključak – Slovenija možda  nije velika vinska sila po količni proizvodnje, ali ta mala zemlja na raskršću alpskog, panonskog i mediteranskog svijeta, recentno sasvim opravdano privlači sve veću pozornost vinoljubaca i vinskih eksperata. Zahvaljujući kombinaciji tradicije, povoljnih klimatskih uvjeta i modernog pristupa vinarstvu i vinogardarstvu, slovenska vina danas zauzimaju sve važnije mjesto na karti Europe.
Za ljubitelje vina, Slovenija nudi mnogo više od samog pića – to je iskustvo koje uključuje krajolik, gastronomiju i bogatu kulturnu baštinu. U vremenu kada globalno tržište vina sve više cijeni originalnost, slovensko vinogorje pokazuje kako jedna mala zemlja može imati iznimno snažan i prepoznatljiv glas.

Foto:  Uroš Raztresen   – Vinomer, Bela krajina