Zagreb, 19. listopada 2026.: Ono čega smo se pribojavali početkom ljeta naposljetku se ostvarilo. Umjesto smirivanja, geopolitička situacija ponovno se pogoršala, dodatno povećavajući pritisak na cijene sirovina, financijske uvjete i gospodarsku aktivnost.
U najnovijem Pregledu rizika za listopad 2026., Coface je snizio procjene rizika za tri države, povisio ih za četiri te napravio ukupno 20 promjena sektorskih procjena rizika (12 sniženja i 8 povećanja).
Ključni pokazatelji
- 5 postotnih bodova: procijenjeni učinak sukoba na Bliskom istoku na globalni gospodarski rast u 2026. i 2027. godini
- 100 USD po barelu: razina cijene nafte premašena u rujnu
- 6%: Coface prognoza globalnog gospodarskog rasta za 2027. godinu (2,5 % u 2026.)
Globalno gospodarstvo pod pritiskom inflacije
Geopolitička situacija tijekom ljeta značajno se pogoršala. Obnova neprijateljstava između Irana i SAD-a te dodatna eskalacija sukoba između Ukrajine i Rusije stvorile su snažan pritisak na opskrbne lance i potaknule rast cijena sirovina. Iako su se izvozni tokovi kroz Hormuški tjesnac povećali, a trgovinski pravci prilagodili novim okolnostima, cijene nafte porasle su za više od 50%, a prirodnog plina za gotovo 100%. Cijene metala ostale su na visokim razinama, dok su poljoprivredne sirovine značajno poskupjele nakon napada na lučke terminale na Crnom moru i ljetnih toplinskih valova diljem Europe. Cijena pšenice pritom je porasla 40% na godišnjoj razini.
Takav razvoj događaja ponovno je probudio zabrinutost zbog novog vala inflacije, što je navelo središnje banke na dodatno pooštravanje monetarne politike. Američki Fed povećao je ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, slijedeći potez Europske središnje banke, čime su globalni financijski uvjeti dodatno postroženi. Od najniže razine zabilježene sredinom siječnja američki dolar ojačao je više od 6% u efektivnim terminima, dok su dugoročne kamatne stope od kraja veljače porasle za više od 100 baznih bodova u većini velikih gospodarstava.
Unatoč tome, globalno gospodarstvo zasad pokazuje otpornost, ponajprije zahvaljujući ulaganjima povezanima s umjetnom inteligencijom i pozitivnim učincima rasta vrijednosti imovine. Međutim, rizici se nastavljaju gomilati. U takvom okruženju Coface zadržava procjenu globalnog gospodarskog rasta od 2,5% u 2026. godini, nakon 2,8% u 2025., uz stabilizaciju na 2,6% u 2027. godini.
Rizici država i sektora: Bliski istok pod pritiskom, prehrambeni sektor slabiji
Na Bliskom istoku očekuje se pad gospodarske aktivnosti u zemljama Vijeća za suradnju zemalja Zaljeva tijekom 2026. godine. Saudijska Arabija (A3 → A4) izložena je prijetnjama usmjerenima na energetsku infrastrukturu i izvozne rute, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati (A2 → A3) i Katar (A3 → A4) posebno ranjivi zbog svoje ovisnosti o Hormuškom tjesnacu.
Istodobno je procjena rizika za sektor poljoprivrede i prehrambene industrije snižena u šest zemalja. U Francuskoj, Austriji i Poljskoj razlog leži ponajprije u ekstremnim vremenskim uvjetima tijekom ljeta 2026. godine. U Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima ranjivost proizlazi iz velike ovisnosti o uvozu hrane, dok se Argentina i dalje suočava s vrlo zahtjevnim financijskim okruženjem obilježenim stečajevima poljoprivrednih poduzeća, visokim troškovima i smanjenim profitnim maržama.
Globalno gospodarstvo u više brzina
- U SAD-u, gospodarstvo i dalje pokazuje otpornost zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji, ulaganjima povezanima s umjetnom inteligencijom i tržištu rada koje je blizu pune zaposlenosti, uz stopu nezaposlenosti od 4%.
- Europa ostvaruje nešto bolje rezultate od očekivanih. Otpornost njemačkog i španjolskog gospodarstva ublažava zabrinutost povezanu s održivošću francuskih javnih financija.
- Gospodarska slika Azije ostaje neujednačena. Vijetnam(+8,4%) i Indija(+7,5%) i dalje imaju koristi od infrastrukturnih ulaganja i razvoja tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom. Istodobno domaća potražnja u Kini slabi, dok više cijene energije opterećuju gospodarstva poput Tajlanda i Filipina.
- U Africi i Latinskoj Americi najveći izazov ostaje trajno povišena inflacija, potaknuta rastom cijena hrane i energije te dodatno pojačana učincima klimatskog fenomena El Niño.
“Produljeni sukob na Bliskom istoku ponovno povećava rizik od novog globalnog inflacijskog šoka. Rast cijena energije, sirovina i transporta prisiljava središnje banke na zadržavanje restriktivne monetarne politike, što okruženje čini sve izazovnijim za najranjivije države i poduzeća.” Jean-Christophe Caffet, glavni Coface economist.
Preuzmite istraživanje ovdje
