Broj stečajeva ne posustaje – što stoji iza rasta unatoč oporavku?

Regija srednje i istočne Europe (CEE) zabilježila je prosječan rast BDP-a od 2,6 % u 2024. godini, što je značajno poboljšanje u odnosu na 0,8 % u 2023. Oporavak je potaknut padom inflacije, rastom realnih plaća i snažnom privatnom potrošnjom, osobito u Poljskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Inflacija je pala na 4,6 % u 2024., s 11,2 % godinu ranije, zahvaljujući nižim cijenama energije i poboljšanim uvjetima u opskrbnim lancima.

Mađarska je zabilježila najveći pad broja stečajeva (–25,5 %) zahvaljujući normalizaciji pravnih postupaka nakon privremenog skoka u 2022. godini. Pad su zabilježile i Srbija (–12,1 %) i Bugarska (–5,7 %), što odražava stabilnije makroekonomske uvjete. S druge strane, broj stečajeva znatno je porastao u Sloveniji (+32,4 %), Latviji (+24,6 %), Estoniji (+10,2 %) i Hrvatskoj (+7,3 %), potaknut slabom domaćom potražnjom, rastućim troškovima i strukturnim izazovima, osobito u građevinskom i trgovačkom sektoru. Rumunjska je također zabilježila značajan porast od 9,4 %, osobito među srednjim i velikim poduzećima, uslijed visoke inflacije i fiskalnih neravnoteža. Poljska je izvijestila o porastu od 19 %, uglavnom zbog trajnog usvajanja postupaka restrukturiranja iz pandemijskog razdoblja, koji se sada široko koriste za upravljanje problemima likvidnosti. U međuvremenu, Češka (+1,9 %) i Slovačka (–3,5 %) pokazale su relativno stabilne trendove, dok je Litva ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu (–1 %), s koncentracijom stečajeva u građevinskom i maloprodajnom sektoru.

Nekoliko ključnih industrija pokazalo se posebno ranjivima. Transportni sektor suočava se s padom obujma tereta i trajnim troškovnim pritiscima. Proizvodnja bilježi smanjenje narudžbi i nedostatak radne snage, dok je građevinski sektor pogođen rastom kamatnih stopa i slabijim ulaganjima, osobito u stambene projekte. Ovi sektori zabilježili su iznadprosječan porast stope stečajeva.