Gospodarstva Hrvatske i Slovenije nastavila su rasti u prvom tromjesečju 2026. godine, no najnoviji podaci pokazuju da je slovensko gospodarstvo trenutačno u nešto snažnijoj uzlaznoj putanji. U obje zemlje ključni pokretači rasta ostaju domaća potrošnja i investicije, dok se najveće razlike vide u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kretanjima na tržištu rada.
Slovenija je u prvom tromjesečju zabilježila rast domaće potrošnje od 3,7 posto, gotovo dvostruko više od Hrvatske, gdje je domaća potrošnja porasla za 1,9 posto. U Sloveniji su rasli izdaci kućanstava u svim kategorijama proizvoda, a posebno se istaknula potrošnja trajnih proizvoda s rastom od 6 posto. Istodobno su državni izdaci za konačnu potrošnju porasli za 3,9 posto, dok je u Hrvatskoj rast državne potrošnje bio znatno skromniji i iznosio je 0,7 posto.
Sličan trend vidljiv je i kod investicija. Bruto investicije u Sloveniji povećane su za 5,6 posto, a investicije u osnovna sredstva čak za 12,6 posto. Najveći doprinos dale su investicije u zgrade i objekte, koje su porasle za više od 20 posto. Hrvatska je također zabilježila rast investicija, ali znatno umjereniji – bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 2,5 posto.
Velika razlika između dviju zemalja vidljiva je u međunarodnoj razmjeni. Dok je Slovenija povećala i izvoz i uvoz, hrvatska vanjskotrgovinska razmjena oslabila je u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slovenski izvoz porastao je za 0,7 posto, a uvoz za 1,5 posto. Nasuprot tome, hrvatski izvoz roba i usluga smanjen je za 1,6 posto, dok je uvoz pao za 0,3 posto. Ipak, hrvatski sektor usluga pokazao je otpornost, s rastom izvoza usluga od 2,6 posto i uvoza usluga od 4,8 posto.
Kada je riječ o gospodarskim sektorima, Hrvatska je zabilježila rast bruto dodane vrijednosti od 2,1 posto. Najveći doprinos dali su javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kao i djelatnosti povezane s trgovinom, prijevozom, turizmom i ugostiteljstvom. Među najuspješnijim sektorima bili su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te informacijske i komunikacijske djelatnosti. Slovenija je, s druge strane, snažan rast temeljila ponajprije na investicijskom ciklusu i rastu domaće potrošnje.
Podaci o zaposlenosti također otkrivaju određene razlike. U Sloveniji je nakon četiri uzastopna tromjesečja pada zaposlenost ponovno porasla, i to za 0,4 posto odnosno oko 4.000 zaposlenih. Najviše novih radnih mjesta otvoreno je u javnom sektoru te stručnim i poslovnim djelatnostima. Ukupan broj zaposlenih dosegnuo je približno 1,097 milijuna osoba.
U Hrvatskoj je u travnju bilo zaposleno više od 1,7 milijuna osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je samo 3,8 posto. Broj nezaposlenih smanjen je za više od 11 posto u odnosu na prethodni mjesec, što potvrđuje stabilnost tržišta rada. Ipak, na godišnjoj razini broj zaposlenih bio je manji za 1,9 posto, što upućuje na usporavanje zapošljavanja unatoč vrlo niskoj nezaposlenosti.
Sveukupno gledano, obje zemlje nastavljaju bilježiti gospodarski rast, no Slovenija trenutačno pokazuje snažniju dinamiku domaće potrošnje, investicija i vanjskotrgovinske aktivnosti. Hrvatska se pak oslanja na stabilnu domaću potražnju, rast uslužnog sektora i vrlo nisku nezaposlenost, što joj omogućuje nastavak gospodarskog rasta, iako nešto sporijim tempom od susjedne Slovenije.
Izvori:
Statistični urad Republike Slovenije
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
