Gospodarstva Slovenije i Hrvatske iz vidika dvojice istaknutih poduzetnika

Iako su Hrvatska i Slovenija geografski i kulturno bliske, razlike u pristupu gospodarstvu i upravljanju i dalje su primjetne. Poduzetnici koji posluju u obje zemlje najbolje osjećaju te razlike, ali i mogućnosti koje iz njih proizlaze. O poslovanju u Hrvatskoj i Sloveniji nešto više smo saznali od dvojice najuspješnijih članova SLO CRO Gospodarske komore – Branka Roglića, vlasnika Orbica, i Dušana Šešoka, vlasnika Iskre. Njihova iskustva pokazuju da je, unatoč izazovima, gospodarsko povezivanje i dalje snažna pokretačka snaga u regiji.

Unatoč političkim napetostima 1990-ih, gospodarski odnosi dviju država ostali su stabilni. Suradnji su znatno doprinijeli poduzetnici poput Branka Roglića iz Hrvatske i Dušana Šešoka iz Slovenije. Poduzeća obojice poduzetnika članovi su SLO CRO Gospodarske komore, a gospodin Roglić je i potpredsjednik komore te počasni konzul Republike Slovenije. Obojica su danas istaknuti promotori gospodarskog povezivanja Hrvatske i Slovenije.

Oba poduzetnika ističu važnost međusobnog povezivanja, posebno u kontekstu zajedničkih EU nastupa i velikih investicija poput nuklearne energije. Roglić hvali Sloveniju zbog efikasne administracije, manjih poreza i urednijeg sustava, dok Hrvatsku kritizira zbog prevelike birokracije i fragmentiranosti lokalne uprave. Smatra da bi Hrvatska trebala smanjiti PDV i broj administrativnih jedinica, što bi olakšalo poslovanje i povećalo konkurentnost.

Šešok također navodi niz prednosti poslovanja u Hrvatskoj u odnosu na Sloveniju. Cijena struje, primjerice, znatno je niža, porezi na osobna primanja su manji, a opterećenje gospodarstva dodatnim nametima slabije. Posebno kritizira novi slovenski porez za dugotrajnu skrb starijih, koji će se financirati s 1% dodatnog poreza na primanja i mirovine, iako još nije jasno kako će se taj novac koristiti. Ističe i nezadovoljstvo poduzetnika u Sloveniji zbog povećanja poreza na dobit radi poplava, što nije bio slučaj u Hrvatskoj ni u krizama poput potresa.

Oba poduzetnika ukazuju na preveliku birokraciju kao veliki teret za gospodarstvo, iako se ne slažu po pitanju koja je zemlja birokratiziranija. Šešok smatra da Slovenija ima veći administrativni aparat, dok Roglić to više primjećuje u Hrvatskoj. Ipak, obojica se slažu da administracija u obje zemlje raste na pogrešnim mjestima, dok zdravstveni sustav i druge ključne službe trpe.

Šešok u Hrvatskoj ulaže sve više i sve češće. Nakon što je 2019. preuzeo šibensko brodogradilište, uslijedile su akvizicije zagrebačke Elke i splitskog Elmapa. Navodi da mnogi slovenski poduzetnici prebacuju poslovanje u Hrvatsku zbog povoljnijih uvjeta, manjih poreza i administrativne jednostavnosti.

Na temu korupcije, Šešok smatra da je Slovenija u boljoj poziciji – manje je velikih afera i procesuiranja kao u Hrvatskoj. I Roglić priznaje da su Slovenci općenito pošteniji, organiziraniji i produktivniji, dijelom i zbog dublje ukorijenjenog kapitalizma te manjeg utjecaja socijalizma na poduzetničku inicijativu. Ističe da je Slovenija ranije ušla u EU, iskoristila fondove i brže se otvorila privatnom kapitalu.

U Hrvatskoj, dodaje Roglić, još uvijek postoji otpor prema privatizaciji, iako smatra da su privatnici ključ za gospodarski napredak. Navodi i da Slovenci djeluju ozbiljnije na poslu, manje se bave nevažnim stvarima i više su lojalni poslodavcima, što također doprinosi njihovoj efikasnosti. No, Šešok nije u potpunosti suglasan i ističe da se radna etika pogoršava u cijeloj Europi.

Zaključno, i Roglić i Šešok vjeruju u snažnu gospodarsku povezanost Slovenije i Hrvatske, ali ističu potrebu za reformama, smanjenjem administrativnih opterećenja i većim uvažavanjem potreba gospodarstva u objema državama. Unatoč razlikama, naglašavaju prirodnu bliskost dvaju naroda i važnost zajedničkog nastupa u Europskoj uniji i regionalnim projektima.

Izvor: Hrvatska i Slovenija – povezane i kapitalom
Foto: PIXELL