Gospodarski krug je 13. siječnja 2026., u Ljubljani, organizirao zajednički sastanak gospodarstva s predstavnicima parlamentarnih i relevantnih političkih stranaka. U središtu rasprave bila su pitanja porezne politike, demografije i zdravstva, infrastrukture te razvojnih potencijala zemlje.
Predsjednik Gospodarske zbornice Slovenije Tibor Šimonka upozorio je da je gospodarski rast već drugu godinu ispod očekivanja. Iako su donesene pojedine mjere, ocijenjene su kao nedovoljno ambiciozne i često poništene novim opterećenjima, poput povećanja minimalne plaće i dodatnih davanja.
Prema međunarodnim ljestvicama konkurentnosti, Slovenija zaostaje upravo zbog poreznog opterećenja i nepovoljnog poslovnog okruženja. Stručnjaci upozoravaju i na pravnu nesigurnost u poreznom sustavu, što već potiče odlazak poduzetnika i stručnjaka u inozemstvo.
Demografski pad i starenje stanovništva ozbiljno ugrožavaju održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava. Istaknuto je da rast troškova zdravstva ne prati poboljšanje dostupnosti usluga, dok je bolovanje zbog dugotrajnih izostanaka s rada među najvišima u EU.
U okviru panela razmatrane su i druge teme, pri čemu nam je posebno zanimljiva usporedba između Slovenije i Hrvatske. Dok Slovenija bilježi razinu od 7,1 % udjela BDP-a u akumuliranim mirovinskim sredstvima namijenjenima dodatnoj mirovini, Hrvatska doseže znatno viših 33 %, što znači da Hrvatska raspolaže s više nego četiri puta većim udjelom dodatne mirovinske štednje. Ova razlika sugerira različite strukture mirovinskih sustava i stupanj razvoja dobrovoljnih i obveznih fondova, ali i potencijalno različite dugoročne pristupe osiguravanju mirovinske stabilnosti.
| Akumulirana mirovinska sredstva namijenjena ostvarivanju dodatne mirovinske sigurnosti | U % od BDP |
| Slovenija | 7,1 |
| Hrvatska | 33 |
| CEE-4 | 9,3 |
| OECD | 95,2 |
| EU-27 | 28,9 |
Tablica u nastavku prikazuje razliku u gospodarskom rastu između Hrvatske i Slovenije u razdoblju od 2022. do 2026. godine. Hrvatska u svim godinama bilježi višu stopu rasta, što upućuje na snažniju gospodarsku dinamiku. Ukupno gledano, podaci upućuju na povoljniju srednjoročnu gospodarsku putanju Hrvatske u odnosu na Sloveniju.
| 2022 | 2023 | 2024 | 2025 | 2026 | |
| Slovenija | 2,7 | 2,4 | 1,7 | 1 | 2,4 |
| Hrvatska | 7,3 | 3,8 | 3,8 | 3,2 | 2,9 |
| CEE-4 | 3,2 | 0,4 | 1,7 | 1,7 | 2,2 |
| EU-27 | 3,5 | 0,4 | 1,1 | 1,4 | 1,4 |
| Pozicioniranje unutar EU-27 prema stopi rasta | 16. | 6. | 13. | 15. | 7. |
Foto: Tadej Kreft
