Rast cijena goriva posljednjih tjedana postao je jedno od ključnih gospodarskih pitanja u regiji, no pristupi Hrvatske i Slovenije u suočavanju s tim problemom pokazuju značajne razlike – kako u načinu regulacije, tako i u konkretnim mjerama ublažavanja udara na građane.
Na slovenskom tržištu naglasak je stavljen na izravnu i čestu regulaciju cijena. Vlada ondje cijene goriva ažurira na tjednoj razini, čime pokušava brže reagirati na izrazito volatilne mediteranske burze. Unatoč nedavnim višegodišnjim vrhuncima, posljednji trendovi upućuju na blago smirivanje situacije. Cijena benzina je trenutno na 1,62 eura po litri, a cijena dizela je 1,82 eura, dok se na autocestama, gdje nema regulacije, cijene penju i iznad 1,74 eura za benzin i gotovo 1,89 eura za dizel.
S druge strane, hrvatski model više se oslanja na fiskalne instrumente, uz zadržavanje fleksibilnosti za izvanredne okolnosti. Vlada razmatra uvođenje takozvanog “plivajućeg” PDV-a, koji bi omogućio privremeno smanjenje porezne stope na gorivo s postojećih 25 posto na minimalno 15 posto. Međutim, ta bi se mjera aktivirala tek u slučaju daljnje eskalacije globalnih kriza. Uz to, država već aktivno intervenira kroz ograničavanje cijena i smanjenje trošarina kako bi ublažila udar na standard građana.
Trenutne cijene dodatno ilustriraju razlike između dviju država. U Hrvatskoj se, uz državne mjere, maksimalna cijena eurosupera 95 iznosi 1,66 eura po litri, dok je dizel oko 1,85 eura, iako bi bez intervencija cijene bile znatno više. Treba napomenuti da su i u Hrvatskoj cijene na autocestama više, te se tamo ne reguliraju na isti način.
Razlika između dviju država očituje se i u samoj filozofiji upravljanja krizom. Dok Slovenija intervenira izravno u cijene i tako pruža trenutačno olakšanje potrošačima, Hrvatska priprema mehanizme koji djeluju posredno, kroz porezni sustav, ali uz znatne fiskalne rizike. Procjene pokazuju da bi značajnije smanjenje PDV-a moglo državni proračun stajati stotine milijuna eura godišnje.
U konačnici, iako obje zemlje nastoje ublažiti učinke rasta cijena goriva, Slovenija se trenutačno fokusira na kratkoročne korekcije cijena, dok Hrvatska razvija scenarije za ozbiljnije porezne intervencije. U uvjetima nestabilnog globalnog tržišta, ostaje otvoreno pitanje koji će pristup dugoročno biti učinkovitiji – brza regulacija ili fiskalna prilagodba.
Izvori:
Poslovni dnevnik
Finance
HAK
Najnovije vijesti
Poziv na 3. konferenciju: Uvođenje umjetne inteligencije u poslovanje
Uključivanje osoba s invaliditetom ne predstavlja prepreku poslovanju, već priliku za razvoj inkluzivnog i održivog radnog okruženja
Različit pristup regulaciji cijena goriva Hrvatske i Slovenije
