U prvom tromjesečju 2025. godine Slovenci su ponovno bili najbrojniji strani kupci nekretnina u Hrvatskoj – ostvarili su čak 30,2 % svih takvih kupoprodaja. Najveći interes vladao je za obalne regije, osobito za Istru, gdje je sklopljeno gotovo 10 % svih nekretninskih transakcija. Najviše prometa i dalje bilježe Zagreb, Istarska županija i Primorsko-goranska županija.
Iako strani državljani nisu glavni kupci, njihov udio na tržištu ostaje stabilan. Najviše ih dolazi iz susjednih i gospodarski snažnijih zemalja – uz Slovence, ističu se i Nijemci (21,1 %), koji također pokazuju dugoročan interes za hrvatsku obalu.
Stručnjaci naglašavaju da strani kupci nisu glavni uzrok rasta cijena. Na godišnjoj razini cijene su porasle za 11 %, no razlike među regijama su znatne. Dok u Zagrebu cijene i dalje rastu (+2,8 %), na obali i u ostalim dijelovima zemlje uglavnom stagniraju ili bilježe minimalne promjene.
Hrvatska i dalje prednjači po rastu cijena nekretnina u odnosu na većinu europskih zemalja, ali i ovdje su vidljivi znakovi usporavanja tržišta. Od veljače 2025. hrvatske banke nude posebne mjere s nižim kamatnim stopama za stambene kredite, no učinci tih ponuda očekuju se tek u nadolazećim mjesecima. Hrvatska narodna banka najavila je strože uvjete kreditiranja od 1. srpnja, dok Vlada priprema niz mjera za poboljšanje dostupnosti stanovanja – među njima su povrat poreza na promet za prvu nekretninu, subvencioniranje najamnina i povrat PDV-a prilikom kupnje novogradnji.
Analitičari tvrtke Arvio, koja je provela istraživanje, ističu da će ključna tema u budućnosti biti upravo dostupnost financiranja, pri čemu će uloga države imati sve značajniji utjecaj.
