SAD pooštrava carinske mjere i priprema nove korake

Sjedinjene Američke Države zamijenile su privremene carine novim carinskim mjerama u rasponu od 10 % do 12,5 %, koje obuhvaćaju 60 zemalja odgovornijih za čak 99 % američkog uvoza robe. Washington time potvrđuje nastavak svoje carinske strategije, dok se istodobno pripremaju i moguće dodatne mjere.

Ključne brojke

• 60 zemalja obuhvaćeno je novim carinama prema članku 301
• nove carinske stope iznose od 10 % do 12,5 %
• obuhvaćene zemlje čine čak 99 % američkog uvoza robe
• za 19. kolovoza 2026. najavljene su carine od 50 % na dio uvoza iz Kanade, vrijedan oko 20 milijardi USD

Kraj privremenog režima ne znači kraj carinskog pritiska

Privremene carine uvedene prema članku 122 istekle su 24. srpnja, ali to ne znači povlačenje američke trgovinske politike. Zamijenjene su novim carinama od 10 % do 12,5 %, temeljenima na članku 301 američkog trgovinskog zakonodavstva.

Nove mjere primjenjuju se na 60 zemalja koje zajedno čine 99 % američkog uvoza robe. Ovakav prijelaz pokazuje odlučnost Washingtona da zadrži visoku razinu carinske zaštite unatoč pravnim izazovima s kojima se američka administracija suočavala posljednjih mjeseci.

Neposredan utjecaj na prosječnu razinu carinskih stopa trebao bi ostati ograničen jer se nove mjere ne dodaju automatski postojećim carinama. Ipak, njihovo uvođenje pokazuje sposobnost američke administracije da prilagođava pravne instrumente kako bi nastavila provoditi svoju trgovinsku strategiju.

Čvršća pravna osnova za američke carine

Članak 301 već je korišten za uvođenje carina, osobito prema Kini tijekom prvog mandata Donalda Trumpa. U usporedbi s ranije korištenim režimom IEEPA, članak 301 Bijeloj kući pruža znatno čvršću pravnu osnovu za carinske mjere.

Washington nove carine opravdava nedostatkom učinkovitih zabrana ili kontrole nad uvozom proizvoda povezanih s prisilnim radom u ciljanim zemljama. Ipak, s obzirom na vrlo širok krug obuhvaćenih trgovinskih partnera, moguće je da će pojedine kompanije takvo obrazloženje pokušati osporiti.

„Ova odluka nije samo tehnička obnova postojećih carina. Ona prije svega pokazuje odlučnost Washingtona da sporni režim pretvori u održiviji i dugoročniji carinski okvir. Za poslovni sektor poruka je jasna: rizik od američkih carina ostaje visok, čak i kada određena mjera formalno istječe”, ističe Marcos Carias, ekonomist za Sjevernu Ameriku u Cofaceu.

Moguće su dodatne carinske mjere

Nove carine ponovno uspostavljaju zajednički carinski okvir za velik dio američkog uvoza, ali ne vraćaju u cijelosti prethodni sustav dodatnih nameta usmjerenih na pojedine zemlje i kategorije proizvoda.

Upravo bi taj dodatni sloj carinskih opterećenja Washington mogao pokušati ponovno uspostaviti tijekom sljedećih mjeseci.

Pokrenuta je nova istraga prema članku 301 usmjerena na strukturne viškove proizvodnih kapaciteta u 16 gospodarstava, među kojima su Kina, Europska unija, Japan, Južna Koreja, Tajvan, Indija, Vijetnam, Meksiko te nekoliko zemalja jugoistočne Azije.

Vremenski okvir i visina mogućih novih carina zasad nisu poznati, ali postupak Washingtonu otvara prostor za uvođenje dodatnih ciljanih mjera prema pojedinim gospodarstvima.

Istodobno se provode sektorske istrage u nizu strateških industrija, uključujući zrakoplovstvo, dronove, medicinsku opremu, robotiku, industrijske strojeve, vjetroturbine, kritične minerale i polisilicij.

Sve to pokazuje da američka carinska politika ostaje u fazi intenzivnog razvoja te da poduzeća koja posluju na američkom tržištu moraju računati na nastavak trgovinske neizvjesnosti.

Kanada kao primjer jačanja trgovinskog pritiska

Aktualni odnos Washingtona prema Kanadi dodatno ilustrira smjer američke trgovinske politike.

Sjedinjene Američke Države najavile su nove carine od 50 % na kanadski uvoz vrijedan oko 20 milijardi USD, što predstavlja približno 5,2 % ukupnog kanadskog izvoza u SAD. Mjere bi trebale stupiti na snagu 19. kolovoza 2026.

Iako bi njihov ukupni makroekonomski učinak mogao ostati ograničen, potez potvrđuje sve izraženiju uporabu carina ne samo kao instrumenta trgovinske politike, nego i kao sredstva ekonomskog i diplomatskog pritiska.

Što to znači za europska poduzeća?

Za europske izvoznike, uključujući slovenska i hrvatska poduzeća koja posluju izravno ili kroz međunarodne dobavne lance povezane s američkim tržištem, razvoj događaja znači potrebu za pojačanim praćenjem carinskih rizika.

Posebno će važno biti pratiti rezultate nove istrage prema članku 301, budući da je među obuhvaćenim gospodarstvima i Europska unija, kao i daljnje sektorske mjere koje bi mogle utjecati na pojedine industrije.

Članak 122 predstavlja privremeni mehanizam koji SAD-u omogućuje uvođenje hitnih carina tijekom ograničenog razdoblja.

Članak 301 instrument je američkog trgovinskog zakonodavstva koji omogućuje uvođenje mjera protiv trgovinskih praksi koje se smatraju nepravednima ili diskriminatornima.

Izvor: Coface – Sjedinjene Američke Države – Washington pooštrava carinske mjere i već priprema nove korake