Hrvatska i Slovenija bilježe različite turističke trendove u lipnju

Turistički rezultati Hrvatske i Slovenije u lipnju 2026. pokazuju dva različita smjera kretanja, ali i nekoliko zajedničkih trendova važnih za obje zemlje.

Dok je Hrvatska zabilježila pad turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na isti mjesec prošle godine, Slovenija je ostvarila rast i dolazaka i noćenja.

Posebno je zanimljivo da su turisti iz Slovenije u Hrvatskoj nastavili povećavati broj noćenja, dok se u Sloveniji bilježi snažan rast gostiju s nekih od najvažnijih europskih tržišta.

U Hrvatskoj je u komercijalnom smještaju u lipnju ostvareno 3 milijuna dolazaka i 13,5 milijuna noćenja, što je 6,6 odnosno 6,1 posto manje nego godinu prije. Pad je pritom gotovo u potpunosti povezan sa stranim gostima, čiji su dolasci smanjeni za 8,9 posto, a noćenja za 7,5 posto. Istodobno su domaći turisti ostvarili 11,8 posto više dolazaka i 11,7 posto više noćenja.

Za hrvatsko-slovenske turističke odnose posebno je važan podatak da su slovenski gosti u Hrvatskoj ostvarili gotovo 9,9 posto svih noćenja stranih turista. Njihov broj noćenja pritom je porastao za 3,9 posto u odnosu na lipanj 2025., čime se Slovenija svrstala među rijetka velika europska tržišta koja su ostvarila rast. Veći rast zabilježen je još kod gostiju iz Italije, Poljske, Češke i Ujedinjene Kraljevine.

Istodobno, Slovenija je u lipnju ostvarila više od 810 tisuća turističkih dolazaka i prvi put više od dva milijuna noćenja, što predstavlja rast od 2 posto u oba pokazatelja. Domaći gosti ostvarili su 23 posto svih noćenja, dok su strani turisti ostvarili 77 posto, također uz rast od 2 posto.

I u Sloveniji je Njemačka ostala najvažnije emitivno tržište, no njemački su gosti ostvarili 18 posto manje noćenja nego godinu prije. S druge strane, posebno se ističe Ujedinjena Kraljevina, čiji su turisti ostvarili čak 26 posto više noćenja nego godinu ranije. Raste i broj noćenja gostiju iz Češke i Poljske, za približno petinu.

Razlika je vidljiva i u izboru destinacija. Dok je u Hrvatskoj najviše noćenja ostvarila Istarska županija, s 4,3 milijuna noćenja, ali uz pad od 10 posto, u Sloveniji su najbrže rasle upravo gorske destinacije. Bled, Bohinj i Kranjska Gora zabilježili su rast noćenja, pri čemu je Kranjska Gora ostvarila čak 12 posto više nego u lipnju 2025.

Podaci tako ukazuju na promjenu turističkih obrazaca u regiji. Dok se dio potražnje u Hrvatskoj smanjuje, Slovenija bilježi rast interesa za planinske i klimatski ugodnije destinacije. Za obje zemlje to otvara prostor za jače povezivanje turističke ponude, zajedničko privlačenje gostiju s udaljenijih tržišta te razvoj prekograničnih proizvoda koji bi Hrvatsku i Sloveniju dodatno pozicionirali kao povezane, a ne konkurentske destinacije.

Izvori: 
Statistični urad Republike Slovenije
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske